#ostajemdoma: 13 stvari koje sam naučila o produktivnosti iz knjige Productivity Project

Photo by Content Pixie on Unsplash

Ovaj tjedan pišem o knjizi Productivity Project, kojoj je autor Chris Bailey. Knjiga ima hrpu malih savjeta kako poboljšati produktivnost i kako na najbolji način iskoristiti 3 resursa koje svi imamo: vrijeme, energiju, pažnju. Ono što mi se sviđa: pisana je jako jednostavnim jezikom i nije teška za čitati. Autor je duhovit i tu i tamo ubaci neku jako smiješnu usputnu foru, ali opet se drži teme.

Također, autor je jako mlad (1989. godište je), pa se mogu dobro poistovjetiti s njim, njegovim načinom izričaja i njegovim savjetima.

Samo da razjasnim: Znam da sada apsolutno nije važno jesmo li produktivni. Sada doslovno se mogu probuditi kasno, mogu skuhati kavu i blejati u vijesti 3 sata, mogu plakati još 2 sata i onda gledati serije 20 sati i onda otići spavati.

ALI, kada sve ovo završi (nadajmo se uskoro) život će se vratiti u normalu, trebat ćemo zapeti, vratiti se u urede, truditi se i biti produktivni. Morat ćemo se iz ovog čudnog stanja hibernacije pokrenuti i vratiti u naše ubrzane svakodnevnice.

Sjećaš li se kad smo svi bili tako busy-busy zauzeti? Ajme kako smo jurili, hodali uokolo, trčali na kave, na ručak, na posao, kod frizerke, na autobus, na tramvaj. E pa, sad više ne jurimo i mislim da je dobro sagledati svoj život, gdje smo toliko puno trčali i što nam je pomoglo što smo ulovile taj raniji tramvaj.

Pokušavam naći način da ovo vrijeme kad sam doma iskoristim barem koliko-toliko dobro, pročitam neku dobro knjigu i pokušam naći neke rutine koje će mi pomoći da ostanem normalna. Jedna od tih je čitanje knjiga. Nadam se da ćeš (kad sve ovo prođe) naći neki benefit od ove predobre knjige i mog blog posta. Scrollaj malo dolje za sve divne ideje iz knjige!


#ostajemdoma

Inače sam osoba koja voli ostati doma. Volim se izležavati na kauču, volim gledati iste serije po stoti put i isprobavati nove recepte. Ipak, ovo razdoblje je teško. Teško je ostati doma s jednakom lakoćom u glavi kad znaš da moraš, kada znaš da ne radiš to jer želiš. Teško je smišljati što ćeš raditi danas da si zaokupiš mozak i da ne razmišljaš o brojevima koji nekontrolirano rastu.

Zato sam smislila da ću objavljivati što ja radim doma; od stvari koje me vesele, potaknu na razmišljanje i nešto nauče. Nadam se da će nekog od vas inspirirate da ostanete doma, poslušate neki podcast ili pročitate neku knjigu. Imamo hrpu vremena – tijekom tog vremena mogla bi postati stručnjak za nešto! I pogledati hrpu dobrih serija isto 🙂


1. Kada se ujutro probudiš, zapitaj se: za koje 3 stvari bi mi na kraju dana bilo drago da sam ih obavila?

Kada se sjetiš koje su to 3 stvari zapiši ih. Neka to bude tvoja “Za napraviti” (TO DO) lista za danas. Ako si slična meni, onda vjerojatno imaš listu sa 15-20 stavki na njoj koje sve želiš obaviti DANAS. I onda, ako ne stigneš sve napraviti do kraja dana, gledaš u svoju listu i budeš ljuta na sebe i razočarana što OPET nisi stigla.

Možda nije realno obavljati 20 stvari dnevno, jer nisi robot. 3 stvari je dovoljno malo da moraš razmisliti i raditi prioritete (što mi je bitnije: očistiti kupaonu ili napisati blog post) i vjerojatno ćeš obaviti te 3 stvari tijekom dana jer ćeš imati vremena za sve. Tako ćeš se automatski osjećati sretnije i zadovoljnije.

2. Samo započni – postavi timer na 15 minuta.

Znaš onaj osjećaj kad ležiš na kauču i znaš da trebaš oprati kupaonu danas, ali bi radije pogledala još jednu epizodu Prijatelja? I stvarno nije toliko strašno prati kupaonu, jednom kad kreneš, to ide brzo, ali ne možeš se prisiliti da ustaneš?

Imam puno takvih situacija kroz tjedan i jedna super ideja iz knjige mi je da postaviš timer na 15 minuta. Postaviš timer na mobitelu, ustaneš se i kreneš raditi to čega si se pribojavala i što odgađaš već satima. Za neke aktivnosti (npr. pranje suđa) za 15 minuta ćeš možda biti gotova, a za neke druge (pranje kupaone) možda nećeš biti gotova, ali sada, kad si već krenula, neće ti biti toliki problem nastaviti.

3. Potrudi se reći NE aktivnostima koje ti nisu bitne, umjesto da prihvaćaš sve obaveze koje ti se nađu na putu.

Ako stvarno ne želiš ići na onu kavu s poznanicom koja ti se baš i ne sviđa, ali eto zvala te, a i dužna si joj kavu, a i trebala bi ići jer je njena mama kuma s tvojom mamom, a i… NE idi na tu kavu ako ti se ne ide.

Tvoje vrijeme je tvoje i imaš pravo raditi s njim štogod hoćeš. Ako u nekom trenutku smatraš da je vrijednije biti doma, pogledati glupavi romantični film, zapaliti svijeće, napraviti si dugu kupku ili staviti masku za lice i peglati, jer eto, peglanje te opušta, to JE U REDU. Ne moraš prihvaćati obaveze ili pozive da negdje ideš samo zato što ćeš se osjećati krivom ako ne odeš.

Naravno, sad ti je jedini izbor ostati doma sa maskom za lice, kupkom, filmom ili peglanjem, ali ovo govorim za inače, valjda je jasno? 😀

4. Što više stvari izvadiš iz glave, jasnije ćeš razmišljati.

Radiš nešto, sjediš za svojim stolom i onda se sjetiš da nisi oprala prozore barem jedno godinu dana. Ne napraviš ništa s tom misli, samo te stresira i zbog nje se osjećaš krivo, ona se vrati nazad negdje u kutak tvog mozga da bi se pojavila opet kasnije.

Sjetiš se da imaš mail na koji nisi odgovorila, da imaš pregled koji nisi dogovorila, da trebaš bukirati let za neko putovanje, da se nisi vidjela par mjeseci s prijateljicom koju želiš vidjeti, da želiš probati recept koji si vidjeli na internetu… I tako hrpa misli hodaju po tvojoj glavi i čudiš se zašto se ne možeš skoncentrirati na neki dubok posao za koji ti treba tišina i mir.

Ne možeš se skoncentrirati jer tvoj mozak cijeli vrijeme viče i podsjeća te na stvari koje te u podsvjesti muče a nisi ih još nikako razrješila.

Jedna od temeljnih ideja u knjizi je da zapišeš sve svoje obaveze van svoje glave. Sjedneš, uzmeš papir i olovku i zapišeš apsolutno sve što ti padne na pamet i što uhvati tvoju pozornost u nekom trenutku. Kada sam ovo napravila, iznenadila sam se sa 60ak stavki koje sam imala pred sobom. Od serije koju planiram pogledati, ali se bojim da ću zaboraviti jer ju nisam nigdje zapisala, do pregleda za koji se moram naručiti, do recepta kojeg želim isprobati ili tepiha kojeg treba oprati.

Tvoj mozak ne služi da bi u njemu čuvala informacije. On služi za razmišljanje, nove ideje, koncentriran rad, uživanje sa ljudima (i serijama) koje voliš.

Ako pustiš da ti se u glavi nakupi hrpa informacija, zadataka koje treba obaviti i slično, nećeš moći jasno razmišljati kada ti treba koncentracije, jer će uvijek iskočiti neka stvar na koju si zaboravila.

Knjiga ima puuuuno prijedloga kako da organiziraš svoje zadatke, informacije i projekte u sustav izvan tvoje glave. To je malo prekomplicirano da opisujem tu, pa ću ti samo reći da pročitaš knjigu i navesti jednu fora ideju koja mi se svidjela:

Next action

Sljedeća akcija (“next action”) je prava, fizička akcija koja će doprinijeti tome da se stvar na tvom popisu riješi i završi. Ako si napravila ovu vježbu gore i zapisala sve što ti je palo na pamet, za svaku od tih stvari možeš napisati sljedeću akciju:

Npr.

  1. otići na pregled –> nazvati doktoricu i dogovoriti pregled za neki datum
  2. kupiti stolice –> zapisati u kalendar na mobitelu točno vrijeme kada ću kupiti stolice
  3. kava s Ivanom –> poslati Ivani poruku da se dogovorimo za kavu
  4. skuhati večeru za prijatelje –> odlučiti što ću kuhati, napraviti popis namirnica koje mi trebaju

Kada imaš popis sljedećih akcija, puno je lakše prihvatiti se posla jer znaš što trebaš napraviti. Zadatak više nije nedefiniran. Sada ima strukturu i točno znaš što moraš napraviti kad uhvatiš vremena za to (vidi sljedeću točku).

5. Razbij zadatke na manje zadatke kako bi im dala strukturu.

Neki zadatci su jednostavno preveliki da bih se suočila s njima u cjelosti. Npr. “organizirati godišnji odmor” će se možda pretvoriti u:

  1. istražiti destinacije
  2. odabrati destinaciju
  3. bukirati let
  4. bukirati smještaj
  5. napraviti popis za prtljagu
  6. prijaviti godišnji odmor na poslu
  7. isplanirati što želim vidjeti na putovanju
  8. bukirati rent-a-car

Na taj način si pretvorila jako apstraktan zadatak koji je prevelik i izgleda zastrašujuće (ISPLANIRATI ODMOR – strašno zar ne, pogotovo kad je napisano velikim slovima) u hrpu malih zadataka koji su izvedivi. Ne samo izvedivi, svaki od njih možeš napraviti u 2 sata ili manje.

Kad daš strukturu zadatcima, postaje puno jasnije što točno trebaš napraviti i manja je vjerojatnost da ćeš to odgađati.

6. Jako mali napredak se zbraja i u konačnici daje velike rezultate.

Bitno je ne pretjerati sa očekivanjima koje stavljaš na sebe. Ako si zadaš previše promjena u kratkom roku, velika je vjerojatnost da će ti sve skupa biti previše, da ćeš pošiziti i odustati od svega.

S druge strane, ako svaki dan dodaš mali napredak, nećeš toliko osjetiti promjenu i postajat ćeš bolja – malo po malo, ali sigurno.

Možda možeš svojoj omiljenoj pašti svaki put dodati špinat. Ili svako jutro popiti čašu vode čim ustaneš. Ili ubaciti jednu petominutnu meditaciju svaki dan. Ali izaberi samo nešto od toga, nešto malo, nešto izvedivo, kako bi stvarno uvela konzistentnost koja ti treba da bi dobila rezultate.

7. Znaj da možeš rasti i napredovati.

Pokazano je da su sretniji oni ljudi koji vjeruju u mogućnost rasta i napretka. Ako si jedna od osoba koja si govori

  1. “Ja to nikad ne bih mogla znati, baš sam glupa” ili
  2. “Kako njoj tako dobro ide, ja nikad ne bih mogla to napraviti” ili
  3. “nema nade za mene, nikad neću ovo shvatiti”,

vjerojatno bi trebala razmisliti o tome da promijeniš svoje razmišljanje. Ljudi (i njihovi mozgovi, zajedno s njima), nisu statični. Učimo iz dana u dan. To što sad nešto ne znaš ne znači da ne možeš naučiti. Možeš se promijeniti, steći nova znanja, nova iskustva, nove ideje. Mijenjamo se iz dana u dan, jedino što je bitno napraviti je da se mijenjaš u pravom smjeru, da učiš nove stvari i vjeruješ u sebe – kao i u svoju sposobnost da postaneš bolja verzija sebe.

8. Energija i pažnja su jako bitni za suočiti se s važnim zadatcima i projektima.

Kada je riječ o produktivnosti, ljudi se često fokusiraju samo na vrijeme. “Ako želim ovo završiti, moram uložiti još dva dodatna sata”. Ostaju budni i rade do kasno u noć dok zanemaruju moć ostala dva resursa koja imaju na raspolaganju. A to su energija i pažnja.

Chris Bailey u knjizi priča o sva tri bitna resursa: vrijeme, energija i pažnja. Vrijeme je važno jer je ograničeno. Svi imamo samo 24 sata u danu i jedino to vrijeme imamo na raspolaganju.

Ipak, kada razmisliš da ja (ili ti) imamo jednakih 24 sata na dan kao Oprah, Jessica Alba ili Vili Beroš, zapitaš se kako to trošiš svoje vrijeme. Barem ja se zapitam.

Ono što se puno spominje u knjizi je sljedeće: važno je napuniti svoju energiju. Važno je dovoljno spavati primjerice, hraniti se zdravo i generalno paziti na levele energije koji ti trebaju za rad.

Ako radiš nakon što nisi spavala 24 sata, tvoj posao će biti manje kvalitete i trebat će ti vjerojatno duplo više vremena da napraviš zadatak, nego što ti treba kad si naspavana.

Osim energije, pažnja je bitna za rad u kojem ti je potreban dubok fokus. Ako pišeš knjigu ili novi Ustav Republike Hrvatske, vjerojatno ti neće pomoći da gledaš u Instagram svakih 5 minuta jer ti je postalo dosadno (pogledaj točku 11). Zato knjiga obrađuje puno različitih načina za dobivanje nazad svog fokusa i kako možeš iskoristiti energiju na najbolji mogući način.

9. Produktivnost nema veze s tim koliko radiš, već koliko toga postigneš i obaviš.

Osoba može raditi 20 sati dnevno, ali to ne znači da je produktivna. Ako ti cijeli dan prođe u beskrajnim sastancima, mailovima koji nikamo ne vode, telefonskim pozivima i nisi napravila zadatke koje si namjeravala ili koji su značajni za tebe, ne znači da si produktivna. Ne samo da nisi produktivna, nego vjerojatno nisi baš ni sretna.

Uvjeravaš se da samo trebaš više i duže raditi, da to što izgledaš zauzeto znači da radiš nešto produktivno, ali to zapravo nije istina.

Često nam se svima čini da smo jako važni kad dobivamo puno mailova, poziva i kad riješavamo stvari koji su izvan domene našeg posla. Možda i jesmo važni, ali ako usred sve te “zauzetosti” (business) koju osjećaš, ne napraviš stvari koje trebaš, znači da nešto nije u redu.

Neki savjeti kako si možeš pomoći da obaviš više stvari, umjesto da samo radiš:

  1. Stavi limite na to koliko vremena dnevno potrošiš na e-mail. Otvaraj mailove na poslu tri puta dnevno i ograniči vrijeme koje ćeš provesti na odgovaranje na pola sata, kako ti se mailovi ne bi “prelili” u ostatak posla.
  2. Otvaraj e-mail aplikaciju samo kad znaš da imaš vremena da odgovaraš na njih. Nema smisla čitati isti mail sad, odlučiti da ćeš kasnije odgovoriti i onda ga čitati opet, tako samo trošiš više vremena.
  3. Kada pišeš mail, neka bude dugačak 5 rečenica ili kraći od toga. Ako ne stane u 5 rečenica, to bi vjerojatno trebao biti poziv ili kratki sastanak.

10. Buduća ti je i dalje ti.

Jesi li ikad dobila neki zadatak na faksu i pomislila: meh, počet ću raditi na ovome za tjedan dana, to bi trebalo biti dovoljno vremena? Ili, sljedeći tjedan ću početi vježbati i ustajati u 6 ujutro svaki dan?

Ono što je meni odlična ideja iz knjige (jako razumna) je: buduća ti je i dalje ti.

Buduća ti nije Superwoman. Ne možeš joj natrpati milijun zadataka i očekivanja s nadom da će se ona pobrinuti za to. Kod planiranja svojih zadataka i obaveza, budi realna. Ako se mrziš ustajati rano ujutro, jako je mala vjerojatnost da ćeš se za tjedan dana uspjeti natjerati da se probudiš u 6 ujutro i ideš u teretanu prije posla.

Radi i planiraj sa svojim osobinama i preferencama. Ako znaš da se sada ne želiš dizati rano, nećeš htjeti ni za tjedan dana. Stoga, možda je bolje ići u teretanu navečer i tako stvoriti realnija očekivanja od buduće sebe.

11. Tehnologija ti daje puno više stimulacije i zabave nego važni projekti na kojima radiš.

Čak i ako mi puno znači, teško je sjesti i napisati blog post. Zahtijeva koncentraciju, na trenutke nije baš previše zabavno, moraš odvojiti vrijeme za to i budimo realni, nije baš isto kao gledanje serija što mogu raditi u isto ovo vrijeme.

S razvojem tehnologije, imamo puno zabavnih alata koji nam na dodir prsta omogućuju stimulaciju naših mozgova koji vole zabavne i lagane stvari. Evolucijski gledano, tvoje tijelo ne želi trošiti previše energije i ne želi da mu bude “teško” ili naporno.

Zbog Instagrama, Pinteresta i svih ostalih super zabavnih aplikacija i sadržaja, ne moraš previše maštati. Ne moraš imati fokus ili previše razmišlljati, možeš beskrajno scrollati dok se pred tobom pojavljuju slike koje ne zahtijevaju od tvog mozga nekakav rad.

Kad stojiš u redu i dosadno ti je na sekundu – obično izvadiš mobitel. Ako čekaš nekoga ispred sata na Trgu – izvadiš mobitel i scrollaš. Čekaš da se ispeku muffini – isto scrollaš. Navikli smo da nam je uvijek zabavno. Ako ti je na sekundu dosadno – moraš izvaditi mobitel.

I zato, kad radiš nešto što zahtijeva fokus i sekundu razmišljanja i koncentracije – tvoj mozak misli da mu je dosadno i želi izvaditi mobitel. Ne želi razmišljati, čitati, koncentrirati se, želi da mu bude zabavno sad odmah.

Zato treba biti oprezan s time koliko, kada i kako konzumiraš neke sadržaje. Ako primijetiš da ti tehnologija utječe na koncentraciju, fokus i pamćenje, mislim da je dobra ideja da pročitaš ovu knjigu i potražiš neke alate koji će ti pomoći da se suočiš s tim.

12. Postavi umjetni rok – ograničena količina vremena.

Znaš onu staaaaru izreku – ako imaš dan za napraviti nešto, trebat će ti jedan dan, a ako imaš tjedan dana za napraviti tu istu stvar, trebat će ti tjedan?

E pa, mislim da je kroz živote tisuće i tisuće studenata i učenika to dokazano. Postavi si vremenski rok da napraviš nešto – npr. dajem si 2 sata da očistim stan. Požurit ćeš se i pokušat ćeš se držati tog vremenskog roka, tako da ćeš i završiti na vrijeme.

U zadnje vrijeme ja to radim s blog postovima i moram priznati da ide puno brže. Prije bih razvlačila pisanje jednog posta tjedan dana (malo po maaaalooo) a sada jedan (barem prvu verziju) napišem u svega par sati.

13. Na samrti, bi li mi bilo žao što nisam radila više ovoga?

Ako imaš problema s postavljanjem prioriteta, ovo je jako dobro pitanje. Na samrti, bi li željela da si:

  1. detaljnije čistila pločice u kupaoni?
  2. provela više vremena odgovarajući na mailove?
  3. češće igrala briškulu sa svojim nonićima?
  4. provela više vremena gledajući serije?
  5. čitala više knjiga?
  6. provela više vremena kuhajući?
  7. provela više vremena sa svojom obitelji?
  8. istražila više gradova?
  9. provela više vremena na plaži?

Svi odgovori su ok, bitno je da ti znaš što bi ti htjela raditi. Tako da, kad razmišljaš o svoje 3 stvari za danas koje želiš obaviti, neka se slažu sa tvojom definicijom sreće.

Znam da nemamo svi taj luksuz da biramo kako će nam cijeli dan izgledati (halo, imamo poslove), ali svi možemo napraviti neke male stvari da unesemo više sreće u naše živote.

To je to

To je sve za danas, javi mi kako ti se svidio post ili u komentarima ili na anniekovac95@gmail.com. Nadam se da si naučila nešto vrijedno i da ćeš pročitati knjigu, ja sam stvarno oduševljena s njom. Čujemo se uskoro.

Annie

Processing…
Success! You’re on the list.

2 comments

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s